AmakuruIbidukikijeUbukerarugendo

Musanze: Umujyi Utera Imbere mu Bukerarugendo n’Iterambere Rirambye

Abatuye n’abagenda mu mujyi wa Musanze bagaragaza ko ubwiza bwawo n’imiterere yawo ari amahirwe akomeye yakomeza kubyazwa umusaruro, by’umwihariko hongerwa ibyanya by’ubukerarugendo byunganira ubukorerwa mu birunga bicumbikiye inyamaswa zirimo ingagi, imbogo n’izindi.

Uyu mujyi wa Musanze ukikijwe n’ibirunga ndetse n’imisozi miremire ibereye ijisho. Iyi miterere yawo karemano ituma ugira ikirere cyiza cyishimirwa na benshi, haba abawutuye ndetse n’abawugendamo. Ubushyuhe n’ubukonje bihagaragara biratinganiye, imvura n’izuba nabyo biri ku rugero rwiza.

Uyu mujyi ufite ubuso bwa hegitari zisaga 4,100, muri zo, hegitari zisaga 850 ziteyeho amashyamba. Mu mujyi wa Musanze ubarizwamo amoko y’ibiti bitandukanye bisaga 1,400,000 harimo n’ibiri mu ngo z’abaturage.

Ibi bituma haba amahumbezi meza, bikaba bimwe mu bikurura ba mukerarugendo basura uyu mujyi.

Benshi mu basura Musanze baba baje gusura ingagi ziba muri Pariki y’Igihugu y’Ibirunga, hamwe n’urusobe rw’ibindi binyabuzima bihabarizwa. Ku rundi ruhande, Musanze ifite ibindi byiza nyaburanga birimo ibiyaga by’impanga bya Burera na Ruhondo, umugezi wa Mpenge waremye isumo rito rya Cyuve Waterfall, hamwe n’umugezi wa Mukungwa uca hagati y’imisozi miremire ya Musanze na Gakenke.

Imishinga Mishya mu Bukerarugendo

Abafite ijisho rireba kure mu bukerarugendo bavuga ko aya mahirwe akwiye kubyazwa umusaruro. Nzabonimpa Théodore, umuyobozi wa Beyond The Gorillas Experience, asobanura ko umugezi wa Mukungwa ufite agaciro kadasanzwe mu bukerarugendo:

“Umugezi wa Mukungwa, nubwo twawufata guhera muri Rwaza ukagera ku masangano ya Mukungwa na Nyabarongo, ushobora kugira agaciro kihariye mu bukerarugendo. Ni ukuvuga ngo hanze ya za pariki, hakaba hari ubuturo bwiza bw’urusobe rw’ibinyabuzima.”

Mu rwego rwo guteza imbere ubukerarugendo, hateganyijwe umushinga uzamara imyaka itanu wo gutunganya ikibaya cya Mukungwa, aho hegitari 100 zizagirwa ahantu nyaburanga hakorerwamo ubukerarugendo bwa Mukungwa Eco-Park.

Hegitari 5,000 zizakoreshwa mu gusubiranya icyogogo cya Mukungwa, nk’uko bisobanurwa na Nizeyimana Etienne, umuyobozi w’ishami ry’ibikorwaremezo mu karere ka Musanze:

“Hari ibikorwa bitandukanye bigiye kuhakorerwa, harimo gutunganya inzira z’abanyamagare bashaka gukora siporo, gutera ibyatsi gakondo bizakurura inyoni z’amoko atandukanye, no kubaka iburaro byo mu kirere. Ni ahantu hazajya habungwabungwa ibidukikije kandi hagatanga amahirwe yo kwidagadura.”

Uyu mushinga uri gushyirwa mu bikorwa n’Ikigo cy’Igihugu Gishinzwe Ibidukikije (REMA) biteganyijwe ko uzatangira mu mwaka wa 2026, kuko ingengo y’imari yawo ihari. Iki gikorwa cyahawe miliyoni 10 z’amayero kugira ngo umugezi wa Mukungwa uhabwe isura nshya, kandi byongere agaciro k’ubukerarugendo mu Karere ka Musanze.

Iterambere ry’Umujyi wa Musanze

Usibye uyu mushinga wa Mukungwa Eco-Park, mu mujyi wa Musanze hagati hagiye gushyirwamo ubusitani bugezweho kuri site 10 ziri kuri hegitari 185. Abikorera nabo barajwe ishinga no kujyanisha ibikorwa byabo n’iterambere ry’uyu mujyi, nk’uko bishimangirwa na Shirubwiko Emmanuel, umuyobozi w’urugaga rw’abikorera mu murenge wa Muhoza:

“Musanze kugira ngo tuyubake, twarayigabanyijemo ibice bine (phases). Ubu tugeze kuri phase ya kabiri, aho inzu ziri kuhubakwa zizaba zifite ubusitani bugezweho. Nta nzu n’imwe izakorwa idafite ubusitani. Iyo mishinga nituramuka tuyishyize mu bikorwa, turizera ko umujyi wacu uzaba uri imbere y’indi mijyi ihagaze neza mu Rwanda.”

Mu myaka umunani ishize, ubwiza bw’umujyi wa Musanze bwarushijeho kwigaragaza, bitewe n’uruhare rw’abikorera (PSF) mu kuvugurura umujyi no kubaka inyubako zijyanye n’icyerekezo. Uyu mushinga ugabanyijemo ibyiciro bine (phases), aho iya mbere yamaze kurangira hubakwa amagorofa asaga 30, naho iya kabiri irimo amagorofa 26.

Urugendo rwo kuvugurura no kurimbisha Musanze rurakomeje, nk’uko Tugengwenayo Theonas, umuyobozi wa komite ishinzwe kuvugurura uyu mujyi, abigarukaho:

“Igikorwa cyo kuvugurura uyu mujyi ntabwo ari hano hagati gusa, kuko no mu nkengero no mu zindi santere harimo inzu zigomba kuvugururwa no kurimbishwa. Iki ni umuhigo twihaye kandi tuzakomeza gushyira mu bikorwa.”

Musanze ni umwe mu mijyi yunganiye Kigali, umurwa mukuru w’u Rwanda. Utuwe n’abaturage basaga 230,000, bangana na 49% by’abaturage bose b’Akarere ka Musanze. Abawutuye n’abawugendamo bavuga ko iterambere ryawo rihagaze neza kandi rikomeza kugaragaza imiyoborere myiza irangajwe imbere na Perezida Paul Kagame.

Nashyize inkuru yawe mu nyandiko isomeka neza kandi inonosoye. Niba hari aho ushaka ko nongera cyangwa nkosora, mbwira.

Amafoto atandukanye

Greenafrica.rw

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *