AmakuruIbidukikije

Musanze: Ishuri rya Wisdom ryahisemo kubaka uburezi butangiza ibidukikije rikoresha Biogaz

Ishuri rya Wisdom riherereye mu Karere ka Musanze ryatangaje ko ryatangiye urugendo rwo kubaka uburezi butangiza ibidukikije, rihitamo gukoresha ingufu za Biogaz mu gutekera abanyeshuri aho gukomeza gukoresha inkwi zisaba gutema amashyamba.

Ibi byagarutsweho ku wa Kabiri tariki ya 10 Gashyantare 2026, mu gikorwa cy’igitondo cy’isuku cyitabiriwe na Guverineri w’Intara y’Amajyaruguru, Mugabowagahunde Maurice, cyaranzwe no gukora isuku mu kigo hose no gusura ibikorwa by’iterambere birimo ubworozi n’ubuhinzi bifasha abanyeshuri kwihaza mu mirire yuzuye.

Umuyobozi wa Wisdom School, Nduwayesu Elie, yavuze ko bahisemo gukoresha Biogaz mu rwego rwo kugabanya ikoreshwa ry’inkwi no kurengera amashyamba akomeje kwangizwa n’ikorwa ryazo.

Yagize ati: “Twiyemeje ko uburezi dutanga bugomba kujyana no kubungabunga ibidukikije. Ntavwo ari byiza gukomeza gutema amashyamba buri gihembwe dushaka inkwi, mu gihe dufite uburyo bwo kubyaza umusaruro imyanda iva ku matungo tukayihinduramo ingufu.”

Yakomeje asobanura ko Biogaz ituma imyanda iva ku matungo n’iyo mu musarane ihindurwamo gaz ikoreshwa mu guteka, bityo igafasha kugabanya ihumana ry’ikirere no kunoza isuku. Ati: “Turashaka ko abana biga hano babona ko imyanda atari umwanda gusa, ahubwo ishobora kuba umutungo. Ni bwo buryo bwo kubigisha gutekereza ku iterambere rirambye.”

“Ubu twamaze kubona ko imyanda ikomoka ku matungo twayikoresha bigakunda, ariko kugira ngo twongere urwego rw’ingufu za Biogaz, turi kureba ko nawa mwanda wo mu musarane ,twawukoresha tukawubyaza umusaruro w’ingufu kuko niba ukomoka ku matungo ubikora,ntakabuza ko n’ibindi bitakunda.”

Mu bindi byasuwe harimo ibiraro n’ibikorwaremezo byubatswe mu buryo burinda umugezi wa Rwebeya unyura inyuma y’ishuri, hagamijwe kwirinda isuri no kurengera amazi. Hanarebwe kandi ibibuga by’imikino n’inyubako zitandukanye, aho hagaragajwe ko hari ibikiri mu rugendo bisaba kongerwamo imbaraga binyuze mu bufatanye n’ubuyobozi bwite bwa Leta.

Mu rwego rwo guteza imbere imirire n’icyatsi kibisi, iri shuri ryateye ibiti byiganjemo iby’imbuto birimo avoka, ibipapayi, ibisheke n’ibitoki.

Nduwayesu Elie yavuze ko ibi biti bifasha abanyeshuri kubona indyo yuzuye kandi bikongera umwuka mwiza mu kigo.

Yagize ati: “Gutera igiti ni gutera ubuzima. Turifuza ko abana bazakura bumva ko kubungabunga ibidukikije atari inshingano za Leta gusa, ahubwo ari inshingano ya buri wese.”

Abanyeshuri na bo bagaragaje ko igikorwa cy’isuku cyabigishije byinshi ku kamaro ko kugira isuku no kurengera ibidukikije.

Uwase Analyse yagize ati: “Iki gikorwa kitwigishije ko isuku igomba kuturanga aho turi hose. Tuzakomeza kuyigira ku ishuri no mu ngo zacu, kuko isuku ituma tugira ubuzima bwiza.”

Uwimana Marie Claire na we yagize ati: “Isuku ni umuco ukwiye kuranga umuntu wese. Iyo twita ku mubiri, ku myambaro no ku bidukikije, tuba twirinda indwara kandi tugatanga urugero rwiza.”

Sendagire Isaac Prince, uhagarariye abanyeshuri, yavuze ko isuku ari isura y’umuntu n’iy’ikigo. Yagize ati: “Iyo ishuri rifite isuku n’ibidukikije bibungabunzwe, bigaragaza urwego rw’imyigire n’imitekerereze y’abarigamo.”

Guverineri w’Intara y’Amajyaruguru, Mugabowagahunde Maurice, yashimye ibikorwa byagezweho n’iri shuri, anizeza ko ubuyobozi buzafatanya na ryo mu gukomeza guteza imbere gahunda zo kubungabunga ibidukikije.

Yagize ati: “Gukoresha Biogaz no kwita ku bidukikije ni urugero rwiza rw’iterambere rirambye. Amashuri akwiye kuba imbarutso y’impinduka mu kurengera amashyamba no guteza imbere ingufu zisubira.”

Yanasabye abanyeshuri kwimakaza umuco w’isuku no kwirinda ingeso mbi, agira ati: “Umuco w’isuku ugomba kuba ubuzima bwa buri munsi. Ibyo mwiga hano bigomba kubagaragaraho aho muzajya hose, kuko ari mwe Rwanda rw’ejo.”

Iyi gahunda ya Wisdom School ihura n’ingamba za Leta y’u Rwanda zo kubungabunga ibidukikije no guteza imbere ingufu zisubira. U Rwanda rwihaye intego yo kongera ubuso buteyeho amashyamba bukagera nibura kuri 30% by’ubuso bw’Igihugu, ndetse imibare iheruka igaragaza ko buri hejuru ya 30% ikomeje kwiyongera binyuze mu gutera amashyamba mashya no gusubiranya ayangiritse.

Mu rwego rwo kugabanya ikoreshwa ry’inkwi n’amakara, Leta yashyize imbaraga mu guteza imbere Biogaz, aho gahunda y’Igihugu yo kubaka ibyuma bya Biogaz mu ngo n’ibigo by’amashuri n’amavuriro imaze kugeza ku bihumbi by’abaturage n’ibigo biyikoresha. By’umwihariko, amashuri n’amagororero byashyiriweho gahunda yo gukoresha Biogaz kugira ngo bigabanye ikoreshwa ry’inkwi ku kigero kiri hejuru ya 50% mu bigo binini.

Ibi bijyana kandi n’intego z’u Rwanda zo kugabanya imyuka ihumanya ikirere ku kigero cya 38% bitarenze mu 2030, nk’uko bikubiye mu ngamba z’Igihugu zo guhangana n’imihindagurikire y’ibihe (NDC). Ibi byose bigamije kubaka iterambere rirambye rishingiye ku kurengera ibidukikije no kubyaza imyanda umusaruro.

Ubuyobozi bw’ishuri bwemeza ko butazagarukira ku bikorwa byo mu kigo gusa, ahubwo ko buzajya bufatanya n’abaturage baturanye mu bikorwa by’isuku no kubungabunga ibidukikije, kugira ngo abana barerwa babe intangarugero mu muryango mugari.

Umuyobozi wa Wisdom School Nduwayesu Elie yavuze ko biteguye kuva ku nkwi bagakoresha Biogaz
Guverineri w’intara y’Amajyaruguru Mugabowagahunde Maurice yemereye iri shuri ubufatanye
Ibihingwa biribwa biteye muri iri shuri, byasuwe
Bimwe mu biti biteye muri iri shuri bifasha abanyeshuri kuruhuka mu mutwe
Abana biga muri Wisdom School biyemeje kurushaho gukora isuku ahariho hose bari

Greenafrica.rw

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *