AmakuruIbidukikije

Ngororero: Kubungabunga ibidukikije n’ubuhinzi bihindura ubuzima binyuze mu mushinga MULAKILA wa ARCOS

Ibikorwa byo kubungabunga ibidukikije birimo gutera amashyamba, guca imirwanyasuri, gukora amaterasi no kongerera ingufu ibihingwa byongera umusaruro w’ubuhinzi, bikomeje gushyirwamo imbaraga mu Karere ka Ngororero ku bufatanye bw’abahinzi, ubuyobozi n’imishinga itandukanye, nyuma y’uko igice kinini cy’ingengo y’imari y’akarere cyerekejwe mu buhinzi n’ubworozi.

Abaturage bagaragaza ko umushinga MULAKILA ukomeje kubagezaho byinshi binyuze mu bikorwa by’umuryango ARCOS Network, aho ubafasha gutunganya amaterasi y’indinganire n’ayikora, no kubaterera ibiti bitandukanye birimo ibiti gakondo bingana na 50%, ibiti by’imbuto bingana na 30% ndetse n’ibiti biva mu mahanga bingana na 20%. Ibi biti bifasha gusana ubutaka, kurwanya isuri no guteza imbere imirire myiza binyuze mu mbuto ziribwa.

Uko ubwoko bw’ibiti butandukanye buterwa

Bavuga ko uretse kurwanya isuri yangizaga imirima yabo igatuma basarura ubusa, banabonye inyungu zitandukanye kuko bahawe akazi ko gukora amaterasi no gutera ibiti, babona amafaranga abafasha kwiteza imbere, banahabwa amahugurwa abongerera ubumenyi mu kubungabunga ibidukikije.

Niyonsenga Jean Pierre wo mu Murenge wa Ndaro yagize ati:“Aya materasi ARCOS yadukoreye ni ingirakamaro cyane kuko dufite ubutaka buhanamye. Ubutaka bwacu bwatwarwaga n’isuri cyane cyane mu bihe by’imvura, ariko ubu baradufashije ntabwo tugifite ubutaka bugenda kandi ifumbire dushyize mu murima igumamo igafasha ibihingwa byacu kwera neza.”

Yakomeje agira ati:“Umusaruro wariyongeye ku rwego rugaragara kuko niba mbere kuri hegitari y’ibishyimbo twasaruraga ibiro 30 kugeza kuri 50, ubu tugeze byibuze ku biro 200 kuzamura. Uko tugenda tubungabunga ubutaka, umusaruro uzagenda urushaho kwiyongera. Ubu turi mu ntangiriro, ariko uko ubusharire buzagenda bugabanuka mu butaka niko bizagenda bikemuka.”

Yongeraho ko bahawe ifumbire, ishwagara n’imborera kandi nabo bakiyongeramo kugira ngo bagabanye ubusharire bw’ubutaka ku kigero gifatika, ku buryo ubutaka bwabo buzaba bukungahaye ku nyunyangingo zituma ibihingwa byera neza.

Abaturage bavuga kandi ko ubu buryo bwabafashije guteza imbere ubworozi binyuze mu bufatanye na gahunda za Leta n’abafatanyabikorwa b’umushinga ARCOS.

Uwitonze Marie Louise yavuze ko uruhare rwabo nk’abaturage ari ukwitanga mu bikorwa bafite ubutaka, umushinga ukabaha akazi, bikabafasha kubona amafaranga no kwiteza imbere.

Ati:“Usibye amaterasi banadutereye imbingo zidufasha mu bworozi, bituma uwari ufite inka imwe ashobora kugera ku nka ebyiri. Kuba twororera mu biraro byadufashije kwita ku matungo yacu. Batugejeje kuri byinshi harimo n’ikigega UMUSAVE kiduha inguzanyo nk’abantu bibumbiye mu matsinda ya ARCOS, tukabona amafaranga kuva ku bihumbi 500 kuzamura tukayashora mu buhinzi n’ubworozi.”

Abaturage barishimira ko bwakorewe amaterasi abafasha kongera umusaruro w’ubuhinzi bwabo

Ubuyobozi bw’Akarere ka Ngororero bwagaragaje ko ibikorwa bya ARCOS bifite uruhare rukomeye mu kugera ku ntego z’akarere zirimo guteza imbere imibereho y’abaturage, kubungabunga ibidukikije no kongera umusaruro ukomoka ku buhinzi n’ubworozi.

Bwagaragaje ko Ngororero ari akarere k’imisozi miremire, aho abarenga 95% by’abaturage batunzwe n’ubuhinzi n’ubworozi, ari yo mpamvu uru rwego ruhabwa imbaraga nyinshi.

Umuyobozi w’Akarere ka Ngororero Bwana Nkusi Christophe,yagize ati :“Akarere kacu kagizwe n’imisozi miremire ni yo mpamvu igice kinini cy’ingengo y’imari kijya mu buhinzi. Dushyira imbaraga mu guteza imbere ubuhinzi n’ubworozi kugira ngo imibereho y’abaturage irusheho kuba myiza n’umusaruro wiyongere.”

Dr.Amani Mabano, ushinzwe umushinga MULAKILA muri ARCOS akaba anayobora ibikorwa byawo mu Karere ka Afurika yo hagati n’iy’iburengerazuba, yasobanuye ko ARCOS ishyira mu bikorwa imishinga igera kuri 12 mu turere 17 tw’igihugu, aho mu Burengerazuba hari umushinga munini witwa MULAKILA (Mukura-Gishwati Forest Lake Kivu Landscape),usanzwe witwa Building Resilience to climate change and sustainable agriculture value chains in agro systems around Mukura-Gishwati forest and Lake Kivu landscape,ugamije kubaka ubudahangarwa ku mihindagurikire y’ibihe no guteza imbere ubuhinzi burambye.

Uyu mushinga watangiye muri Werurwe 2023 ukorera mu turere twa Rutsiro na Ngororero, ugamije gusana ubutaka bwangiritse no guteza imbere imibereho y’abahinzi barenga ibihumbi 40. Mu bikorwa by’ingenzi harimo gutera ibiti no guca amaterasi.

Mu gutera ibiti, hateganyijwe gutera ibiti bisaga miliyoni 6.069 mu turere twombi cyane cyane ahantu hahingwa cyangwa ahashobora gukorwa udushyamba (woodrocks),aho muri Ngororero hamaze guterwa ibiti 2,400,528, mu gihe uyu mwaka hateganyijwe kongerwaho ibiti 1,200,015. Muri ibi biti, 50% ni ibiti gakondo, 30% ni ibiti by’imbuto ziribwa nka avoka, imyembe, makadamia, amaronji n’indimu biterwa hagamijwe kurwanya imirire mibi, naho 20% ni ibiti biva mu mahanga(hanze) birimo Grevelia na Alnus bifasha mu gutanga ubwatsi no kunganira ibiti gakondo bikura bitinze.

Uyu mushinga ufite gahunda yo gukomeza kongera umubare w’ibiti batera

Mabano yagaragaje ko mu rwego rwo gusana ubutaka, bamaze gukora amaterasi y’indinganire kuri hegitari 816, hakaba hateganyijwe kongerwaho andi kuri hegitari 375, mu gihe amaterasi yikora amaze gukorwa kuri hegitari 2530, hakazongerwaho andi kuri hegitari 1265. Aya materasi ahabwa ifumbire y’imborera, ishwagara n’ibindi biti bifasha kongera uburumbuke bw’ubutaka no kurwanya isuri.

Abahinzi kandi bahabwa imbuto z’indobanure zirimo ibishyimbo n’ibigori, ndetse bagatererwaho n’ibiti byongera azote mu butaka. Mu rwego rwo kongera umusaruro w’ikawa, abahinzi bishyurwa amafaranga 200 ku rugemwe binaje bakanaruhabwa bakarutera kandi bagahabwa ifumbire ibafasha kuyitaho neza.

Uyu mushinga unafite uruhare mu kurwanya ihumana ry’ikirere binyuze mu mushinga wa carbon, aho ibiti bitera bikuramo umwuka wa carbon dioxide mu kirere bikarekuramo umwuka wa oxygen. Ibi bituma habaho carbon credits zigurishwa ku isoko mpuzamahanga, bikazinjiriza amafaranga abaturage.

Biteganyijwe ko mu gihe cy’imyaka 30, abahinzi bazungukira arenga miliyoni 24 z’amayero, ni ukuvuga hafi miliyari 40 z’amafaranga y’u Rwanda, mu gihe inyungu zose zishobora kugera kuri miliyari 50 Frw harimo n’izijyanye no kubungabunga ibiti. Umuhinzi azajya ahabwa amafaranga 50 ku giti mu rwego rwo kugifata neza.

Iyi gahunda ishyirwa mu bikorwa hubahirijwe amategeko agenga isoko rya carbone yashyizweho n’Ikigo cy’Igihugu gishinzwe kurengera ibidukikije (REMA) ku bufatanye na Minisiteri y’Ibidukikije, ateganya ko abaturage bagomba kungukira ku mishinga ikorerwa ku butaka bwabo.

Binanyujijwe mu kigega UMUSAVE, kimaze gushyirwamo asaga miliyoni 840 z’amayero, abaturage bahabwa inguzanyo zibafasha gushora imari mu buhinzi n’ubworozi. Ubu muri Ngororero hamaze gutangwa inkunga ku mishinga 195 izwi nka green projects ifite agaciro ka miliyoni zisaga 447 Frw, mu gihe amafaranga yose yashyizwemo arenga miliyoni 484 Frw.

Abahinzi bibumbiye mu matsinda yitwa Friends of Nature Associations (FNAs), aho muri Ngororero hari amatsinda 609, agizwe n’abantu 25 kugeza kuri 30. Aya matsinda atangirira ku mafaranga ibihumbi 500, ariko akazagenda yiyongera uko bagenda batera imbere, hagamijwe ko azavamo amakoperative cyangwa amakompanyi.

Umushinga kandi wafashije mu gusana urutoki, aho hatewe insina nshya zirenga 333,200, ndetse hari gahunda yo gushyiraho nurseries zo gutubura imbuto kugira ngo abahinzi bajye bazibona hafi.

Umuyobozi w’Akarere ka Ngororero Bwana Nkusi Christophe yavuze ko ingengo y’imari nyinshi iri mu buhinzi

Muri rusange, umushinga umaze gutanga akazi ku baturage benshi ndetse uha akazi abakozi 43 bafite ubumenyi mu buhinzi n’ibidukikije bakorana n’abahinzi umunsi ku munsi, babafasha kunoza ubuhinzi kuva ku gutera kugeza ku gusarura.

ARCOS ni umuryango nyarwanda washinzwe mu 1995 na Dr Sam Kanyamibwa, ugamije kubungabunga ibidukikije no guteza imbere imibereho y’abaturage. Uyu muryango ufite abakozi bagera kuri 200 kandi ukorera mu turere dutandukanye tw’u Rwanda havuyemo utwo mu Ntara y’Amajyepfo.

ARCOS ni amagambo y’impine avuga Albertine Rift Conservation Society , Albertine Rift ni agace k’imisozi iri hagati ya Ethiopia ukamanuka ukagera muri Zambia,hari thematic areas zigera muri enye ,hari biodiversity conservation and Ecosystem restoration, Sustainable Food and community Liverhood, Education for Sustainable development and Climate resilience and Green Economy.

Akarere ka Ngororerouyu mushinga ukoreramo, kari mu Ntara y’Iburengerazuba gafite ubuso busaga kilometero kare 679, gatuwe n’abaturage barenga ibihumbi 370, kagizwe n’imirenge 13, utugari 73 n’imidugudu irenga 400. Ni akarere k’imisozi miremire, ari na yo mpamvu ibikorwa byo kubungabunga ubutaka no kurwanya isuri bikomeje gushyirwamo i mbaraga, bigahuzwa n’iterambere rirambye ry’abaturage.

Ubuyobozi bw’Akarere ka Ngororero n’ubw’unuryango ARCOS bukomeje guhuza imbaraga mu bikorwa byo kubungabunga ibidukikije n’ubuhinzi
Abahinzi bemeza ko nyuma yo gukorerwa amaterasi, byarinze ubutaka bwabo kudatwarwa n’isuri
Bavuga ko usibye umusaruro wiyongereye ngo banabonye ubwatsi bw’amatungo yabo mu buryo bworoshye
Ibitoki buri mu byibanzweho gutera kugira ngo byifashe abaturage kwihaza.mu.mirire

Greenafrica.rw

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *